HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Rad na crno od pilana do kafana

Ugostiteljstvo, turizam, građevinarstvo, drvoprerada vodeće su oblasti u kojima Fočaci rade na crno.

Prikriveni rad najizraženiji je tokom turističke sezone kada se za nekoliko desetina poveća broj nelegalnih radnika. Prema informacijama sa terena, gotovo svaki privatni poslodavac angažuje radnike na crno. Saznajemo da su među njima najčešće vlasnici pilana, ugostiteljskih objekata, a veliki broj Fočaka nelegalno radi tokom ljeta u rafting kampovima i na građevini.

Precizne brojeve o tome koliko je takvih radnika u Foči ne zna niko. Opština barata sa cifrom od 500, dok sindikalci kažu da je taj broj mnogo veći. Najgore od svega jeste to što takvi radnici nemaju ni zdravstveno ni penzijsko osiguranje, niti bilo kakav vid zaštite.

- Mnogi ljudi rade na crno, pa mi ne možemo imati tačan podatak, a to bi lako mogla utvrditi Poreska uprava. Ovdje ćete na svakom mjestu zateći nelegalnog radnika, od privatnog pa do javnog sektora. U turizmu, ugostiteljstvu, među prevoznicima pa i u ustanovama ima takvih radnika. Tim ljudima se čini medvjeđa usluga - rekao je sindikalni povjerilac Saveza sindikata u opštini Foča Lazar Kovač.

U opštinskom Odjeljenju za privredu i društvene djelatnosti kažu da je rad na crno, nažalost, postao normalan oblik preživljavanja.

- Da bi prehranili porodice ljudi posežu za svim. Rada na crno ima u svim oblastima i kada je u pitanju proizvodnja, prevoz, turizam, sve. Kontrolama sve može biti regulisano i sankcionisano - kaže načelnik odjeljenja Igor Ćurčić.

Dodao je da je inspekcija lani obavili 88 kontrola u Foči.

- Predmet su bile kontrole, zaključivanje i primjena ugovora o radu i radni odnosi. Zatečeno je 188 radnika, a bez ugovora o radu bilo je 14 osoba koje su poslodavci naknadno prijavili. Inspektori su nesavjesne poslodavce kaznili izdavanjem prekršajnih naloga - podaci su Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Foča.

Procjene

Predsjednik Saveza sindikata RS Ranka Mišić rekla je da, prema međunarodnim procjenama, u BiH na sivu ekonomiju otpada trećina bruto društvenog proizvoda.

- Procjena je da u RS ima između 60.000 i 70.000 radnika u sivoj zoni. Zakoni postoje da se to suzbije i treba samo da ih Poreska uprava i Inspektorat sprovode. Nigdje takav rad nije iskorijenjen, ali se može i te kako suzbiti, a radnici su tu najveće žrtve - istakla je Mišićeva.